Ekološka edukacija u čast planeta

You are currently viewing Ekološka edukacija u čast planeta
  • Autor objave:

Uoči Dana planeta Zemlje, 22. travnja, poletarci i vučići Turopoljske udruge skauta “Tur” provjerili su ekološku sliku svoga grada, odnosno sliku ekološke osviještenosti sugrađana.

Zbog restriktivnih epidemioloških mjera zaštite i zabrane okupljanja skupina u zatvorenim prostorima, vikend uoći Dana planeta Zemlje odlučili smo provesti u šetnji našim gradom. Namjera nam je bila edukativno analizirati kako se ponašamo prema otpadu, koliko smo svjesni činjenice da odvojenim sakupljanjem, kao preduvjetom za reciklažu, oporabom i smanjenjem količine miješanog komunalnog otpada možemo utjecati na smanjenje zagađenja našeg planeta i štetne emisije ugljičnog dioksida u okoliš.

Djeca su razmijenila svoja iskustva u odvojenom sakupljanju i zbrinjavanju otpada na suvremen i ekološki prihvatljiv način te su uočila probleme s kojima se suočavamo u smislu onečišćenja i zaštite okoliša. Medijske kampanje utjecale su na opću informiranost o štetnosti plastičnih proizvoda i ambalaže i njihovom pogubnom utjecaju na biljni i životinjski svijet, no ovako uopćene priče rijetko djecu poučavaju što se može napraviti od nepotrebnih proizvoda i kakvu korist za sebe, za ekonomiju države i za prirodu postižemo njihovom reciklažom.  Nakon razgovora u dvorištu Centra za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica, obišli smo dijelove grada i ukazali na mogućnosti i praksu u odvojenom sakupljanju i zbrinjavanju otpada, od zbrinjavanja na kućnom praku, do kvartovskih lokacija za odvojeno sakupljanje pojedinih sirovina, loše izvedenih zelenih otoka na području grada, koja nerijetko “kradu” parkirališna mjesta te ostavljaju dojam neurednosti, rijetkih primjernih zelenih otoka koja su nažalost prilično zapuštena, ali i ukopanih spremnika za odvojeno sakupljanje sirovina, na koje Velikogoričani još nisu navikli u dovoljnoj mjeri.

Nerijeko se u spremnicima za plastiku nađe i kartonska ambalaža, stare novine su deponirane zajedno s plastičnom vrečicom u kojoj su donesene, spremnici za tekstil su razvaljeni, a roba iz njih razvučena u okruženju, vešeslojna ambalaža od mlijeka i sokova ubačena je u spremnik za papir, a staklenke u spremnik za staklu ubacujemo zajedno s metalnim ili plastičnim čepovima. U zelenim spremnicima za komunalni otpad i dalje je više odloženog otpada nego li u plavim ili žutim. Sve to ukazuje da nismo dovoljno osviješteni, osobito odrasli, te da se ispravnom postupanju trebamo učiti dok smo još mali, kako bi to postala rutina i navika bez iznimki.

Ukazali smo kako se stare staklenke mogu ponovno iskoristiti za zimnicu ili sirupe iz kućne radinosti te da se stare automobilske gume prerađuju u mekane podloge na dječjim igralištima, a primjeri Velikogoričana na nekoliko lokacija ukazali su nam da ih je moguće iskoristiti i kao kreativne cvjetnjake.   Sve to i ponašenje Velikogoričana proanalizirali smo u šetnji gradom te smo uočili kako se u našem gradu odvojeno sakuplja otpad, naučili što je recikliranje, a što oporaba. Na putu prema reciklažnom dvorištu u Kurilovcu uoćili smo i tragove lošeg odnosa prema prirodi te lošeg način rješavanja otpada odbačenog u prirodu i to samo nekoliko metara prije ulaza u središnji sabirni centar, pored gradskog sajmišta!

Mnoga djeca ovom su prigodom prvi put u životu posjetila reciklažno dvorište, gdje smo vidjeli gdje i kako se odvojeno deponira veća količina istovrsnog otpada. Saznali smo da se sve gorive sirovine, poput starih ulja ili granja, mogu iskoristiti kao energent za grijanje ili proizvodnju električne energije, a saznali smo i da nepravilno zbrinuti otpad, a osobito organski, stvara štetne plinove koji izazivaju “efekt staklenika”, odnosno dovode do zagrijavanja klime. Plinovi čija je koncentracija porasla zagađivanjem atmosfere vraćaju dio topline natrag na Zemlju, što izaziva porast temperature atmosfere.

Kao glavni krivac do sada je za to proglašavan ugljikov dioksid (CO2), čija je koncentracija u atmosferi podignuta izgaranjem fosilnih goriva (ulja, nafte i plina) u nekontroliranim uvjetima. Upravo to je naš sljedeći izviđački izazov: ući u borbu protiv CO2 sadnjom drveća, čime ćemo najvećim zagađivačima omogučiti da se iskupe i pomognu u oporavku planeta. No, o tome će biti više riječi sljedećih mjeseci.

Saznali smo što se u koji spremnik odlaže i u se prerađuje sakupljena sirovina. Ovom smo šetnjom iskazali svoju odgojnu, obrazovnu i ekološku odrednicu rada s djecom, građani su imali priliku to uočiti, a mi smo osim ekološke edukacije imali priliku prošetati, družiti se i kretanjem do sada nepoznatim kvartovima bolje upoznati svoj grad.