Uspješan 7. memorijal za Tihicu

Na memorijalu “Nitko da ne dođe do prijatelj drag” ove se godine okupilo više od tri stotine sudionika.

Turopoljska udruga skauta “Tur”, danas jedina skautska, odnosno izviđačka udruga u Velikoj Gorici od 2012. godine redovito organizira susrete skauta i izviđača iz cijele Hrvatske, kojima želi očuvati spomen na Tihomira Tomašića – Tihicu, Velikogoričanina, izviđačkog voditelja koji je, poput mnogih izviđača u to doba, u Domovinskom ratu odlučio braniti svoju i našu domovinu. Veliko srce ovog je mladića odvelo u rodnu Slavoniju i to na najžešće bojište, u Vukovar. Kao pripadnih Hrvatskih oružanih snaga ostao je tamo do posljednjeg trenutka te je nakon okupacije Vukovara odveden, kao ranjenik iz vukovarske bolnice te je pogubljen i pokopan na masovnom stratištu – Ovčari.

Kako bi njegovo ime ostalo u sjećanju, kao i imena preostalih 121 poginulog hrvatskog branitelja s područja grada Velike Gorice, ali i imena svih poginulih heroja Domovinskog rata u Hrvatskoj, turopoljski skauti svake godine pozivaju na igru i natjecanje izviđače iz cijele Hrvatske te učenike velikogoričkih osnovnih škola. Već tradicionalno, memorijal je i manifestacija uklopljena u Dječji tjedan u Velikoj Gorici uz podršku Grada. Tema ovogodišnjeg Dječjeg tjedna bilo je kretanje. A što smo mi radili? Kretali smo se, igrali, skakutali i cijeli dan smijali! Je li to zdravo odrastanje?

Tako su i ove godine u Veliku Goricu došli izviđači iz Siska, Duge Rese, Osijeka, Zagreba te uz domaćine, velikogoričke skaute, na memorijalu je sudjelovalo pedesetak učenika iz dviju osnovnih škola na području grada: OŠ Jurja Habdelića i OŠ Šćitarjevo. U provedbi memorijala skautima su pomogli brđani, nekad aktivni izviđači, prijatelji, roditelji i članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva Velika Gorica, s kojima turopoljski skauti imaju intenzivnu i blisku suradnju. Tako je uz 280 natjecatelja u ovu aktivnost bilo uključeno više od tri stotine osoba. Po tome, ovogodišnji je memorijal bio najbrojniji i najuspješniji do sada!

Uz zahvalu svima koji su sudjelovali i pomogli u provedbi ovogodišnjeg memorijala “Nitko da ne dođe do prijatelj drag” turopoljski skauti od srca zahvaljuju i Muzeju Turopolja koji je u dječjem tjednu omogućio svim sudionicima besplatno razgledavanje stalnog muzejskog postava, Osnovnoj školi Eugena Kvaternika koja je skautima pružila logističku potporu i obitelji Lučić koja je sve sudionike počastila prirodnim voćnim sokom.

Izviđači i skauti okupili su se ispred Muzeja Turopolja, gdje ih je u ime grada pozdravio Zdenko Đuran, djelatnik Upravnog odjela za školstvo, predškolski odgoj i sport, a potom su dobili radne zadatke i razišli se po gradu. Igre i natjecanja odvijala su se na nekoliko lokacija. Jedna od njih, ispred Muzeja Turopolja, povazala ih je s arheologijom, tako da su natjecatelji tražili zakopane rimske novčiće. Tu su se i poigrali te druženje nastavili u parku na Trgu kralja Tomislava. Tu se trebalo prisjetiti što su sve vidjeli u Muzeju Turopolja, a turopoljski skauti potaknuli su ih i na jednostavnu orijentaciju s ciljem pronalaska slova i slaganja smislenih riječi od njih.

Hodajući ulicama grada, sudionici su trebali otkriti koja je svetica zaštitnica Turopolja, koja je ustanova djelovala u zgradi nasuprot župne crkve Navještenja Blažene Djevice Marije do 1969. godine, kako se naziva spomenik na Trgu kralja Tomislava (Milenijski križ), kako se zvao konjski tramvaj koji je vozio područjem grada u povijesti te koju je europsku nagradu Velika Gorica dobila za brigu o svojim starina i uređenje svojih javnih površina. Kroz nekoliko pitanja i razgovor s domaćinima imali su priliku upoznati Tihicu, a pokazali su i osnovna znanja iz prve pomoći.

Najveće i najzanimljivije igralište bilo je u “pjesničkom naselju”, kako ga zovu Velikogoričani, u trokutu omeđenom ulicama Augusta Šenoe, Antuna Cvetkovića i Seljine brigade. Tu su postavljena dva izazovna poligona s preprekama, a na sportskim je igralištima trebalo iskazati vještinu ubacivanja lopte u koš te oboriti čunjeve na visećoj kuglani.

Zabavan i izazovan poligon postavili su i članovi DVD-a Velika Gorica. Sudionici su u vatrogasnim čizmama (prevelikog broja), odnosno u vatrogasnoj uniformi pretrčati poligon i spojiti elemente sustava za gašenje požara. Svi su se rado fotografirali u vatrogasnoj opremi, a vatrogasci su ih uz to počastili i svježe pečenim, vrućim kestenima.

Završetak memorijala, kao i brojne standardne izviđačke natjecateljske discipline, osmišljene i provedne na nestandardan način, organizirani su na sportskom igralištu osnovnih škola Jurja Habdelića i Eugena Kvaternika. Tu je trebalo podići šator s dnom, ali u zamišljenoj realnoj situaciji da smo zaboravili ponijeti “centrale”, odnosno šipke. Na raspolaganju je natjecateljima bilo uže i … mašta! Vještinu orijentacije pomoću kompasa imali su priliku iskušati u “minskom polju”, gdje je trebalo pronaći orijentire na točno određenim mjestima. Vezali su čvorove u primjeni, kako i ova vještina ne bi bila smisao sama sebi, nego praktičan rad primjenjiva na logorovanju i u svakodnevnom životu.

Signalizaciju zastavicama izvodili su izviđači, dok su poletarci poruku slali ispisujući slova jedni drugima po leđima. Izviđači su pokušali upaliti vatru od prirodnih materijala prikupljenih u okolišu … ali … špagicu nije uspio pregorjeti nitko 🙁 Puno su uspješniji bili na poligonu s preprekama i u gađanju mete pomoću luka i strijela. Ovo im je već tradicionalno jedan od najdražih poligona.

Uz zahvalnice svima, najuspješnijim su ekipama na ovogodišnjem memorijalu dodijeljene i nagrade. S obzirom da je prihod od sudioničkih kotizacija i donacija namijenjen pokrivanju troškova odlaska Turovaca na SIH-ovu akciju pošumljavanja opožarenih područja Hrvatske, a nagrade su svake godine praktične i iskoristive, tako su ove godine najboljima nagrade bile lopate i motike oplemenjene zlatnom, srebrnom i brončanom bojom. No, kako smo istaknuli na zatvaranju, želja nam je da one što kraće ostanu obojene i nikako im nije mjesto na stalaži ili na polici s peharima osvojenim na drugim izviđačkim natjecanjima. Želja nam je da one što više budu u primjeni i da budu od koristi u akcijama pošumljavanja opožarenih područja i ekološkim akcijama sadnje u okruženju osnovnih škola i odredskih prostorija. S ovom ekološkom porukom i užitkom kome je, uz zabavne igre, pridonio i prekrasan sunčan dan, razišli smo se kući – do iduće godine i osmog memorijala!