Kada se Robert Baden-Powell vratio iz Južne Afrike u Englesku početkom 20. stoljeća, primijetio je: “Tisuće dječaka i mladih ljudi blijede puti, uskih prsa, pogrbljenih leđa, jadnih primjeraka ljudske vrste, koji puše beskrajne cigarete jednu za drugom, a veliki broj njih prosjači”. Zabrinuo se zbog očiglednog pada moralnih normi u društvu, a posebno među mladim ljudima, i opasnosti koju ta pojava predstavlja za budućnost društva. Zato je osnovao pokret koji je i danas aktivan, a to je izviđački pokret. Kod pisanja ovog teksta koristila sam materijale koje je preveo Kruno, moj nekadašnji jatni i patrolni predvodnik.


Svaka aktivnost- sport, šah, mačevanje, kuhanje, slikanje, skakanje padobranom- ima svoje zakone i pravila koje uključene osobe moraju poštovati.

Statut WOSM-a jasno definira izviđački pokret kao “obrazovni pokret”. Obrazovanje u širem smislu je cjeloživotni proces koji omogućava stalni razvoj osobnih mogućnosti čovjeka kao pojedinca i kao člana društvene zajednice. Suprotno uvriježenom mišljenju obrazovanje se nastavlja i nakon formalnog obrazovanja (npr. škole) i u dosegu i u trajanju.

Cjeloživotni proces: razvoj pojedinca ne događa se isključivo tokom “razvojnog doba” (djetinjstvo i adolescencija). Nastavlja se tokom cijelog života pojedinaca. Kako se radi o procesu, ima svoje uspone i padove – periode kada je razvoj aktivniji, intenzivniji i značajni nego drugi procesi – i tad treba biti potpomognut.

Stalni razvoj osobnih mogućnosti: cilj obrazovanja je doprinijeti punom razvoju kao samostalnih, posvećenih, odgovornih i predanih pojedinaca.

Izviđači se kao aktivnost, pokret sastoje od mnogo elementa koji imaju obrazovnu svrhu. Svaki element metode nadopunjuje učinak drugih.

 

Izviđački zakoni i zavjet

Izviđački zakoni su životni kodeks – za svakog pojedinačnog izviđača i za članove družine zajedno – zasnovani na načelima Izviđačkog pokreta. Kroz praktično iskustvo životnog kodeksa primijenjenog na svakodnevni život, Izviđački zakoni osiguravaju mladima konkretan (ne apstraktan) i praktičan način razumijevanja vrijednosti

Zavjet je prisega pojedinaca, da će se truditi najbolje što može živjeti u skladu sa tim kodeksom, koju svaka mlada osoba daje pred grupom vršnjaka kada odluči pristupiti Pokretu. Dajući zavjet, mlada osoba donosi svjesnu i dobrovoljnu odluku o prihvaćanju Izviđačkih zakona i preuzima odgovornost za izvršenje te odluke kroz osobni trud.

Zakoni i zavjet se smatraju jednim elementom jer su usko povezani.

Patrolni (timski) sustav

Svaka skupina, koja uobičajeno uključuje 6-8 mladih članova, djeluje kao tim u kojem jedan član ima ulogu vođe tima. Unutar svakog tima i u skladu sa njihovim sposobnostima, mladi članovi organiziraju svoj život kao skupina, dijeleći odgovornosti, i odlučuju o pripremama, provedbi i ocijeni svojih aktivnosti. To rade uz pomoć odraslih voditelja-predvodnika. Zastupnički sustav osigurava da mladi članova u suradnji sa odraslim voditeljima sudjeluju u procesu odlučivanja družine.

Timski sustav, zasnovan na prirodnoj sklonosti mladih da se okupljaju u malim skupinama, usmjerava značajan utjecaj vršnjaka u korisnom smjeru. Omogućava mladima razvoj njihovih osobnih i zajedničkih sposobnosti udruživanjem i izgradnjom svojih pojedinačnih vještina, talenata i iskustava kroz razvoj timskog duha koji pruža uzajamnu podršku svim članovima tima.

Priroda

Pojam „Priroda“ se odnosi na prirodni okoliš – šuma, ravnica, more, planina, pustinja – za razliku od umjetno stvorenih okruženja, kao što je školska dvorišta, uređeni kampovi s betoniranim prilazima i krcati gradovi. Priroda se odnosi i na ono što Baden-Powell opisuje kao “skladna cjelina”. Zbog golemih mogućnosti koje prirodni svijet nudi za razvoj fizičkih, intelektualnih, emocionalnih, socijalnih i duhovnih potencijala mladih, prirodni okoliš pruža idealne uvjete za primjenu Izviđačke metode. Štoviše, iako nije uvijek lako dostupno, osobito u današnjem urbaniziranom okolišu, većina izviđačkih aktivnosti trebaju se odvijati u prirodnom okruženju.

Međutim, korištenje prirode, kao elementa Izviđačke metode, uključuje više od aktivnosti koje se provode u velikom otvorenom prostoru. To uključuje razvoj konstruktivnog dodira s prirodom, iskorištavanje u potpunosti svih jedinstvenih mogućnosti za učenje iz prirodnog svijeta u cilju doprinosa razvoju mladih.

Iako se odnosi na šume, Baden-Powellov pogled na prirodu kao obrazovni alat može se sažeti njegovoj izjavi: “Za one koji imaju oči da vide i uši da čuju, šuma je istovremeno laboratoriji, klub i hram.”

Učenje kroz rad

Učenje kroz rad (Learning by doing) znači razvitak kao rezultat iskustva iz prve ruke za razliku od teoretskih uputa. Ono izražava aktivni način u kojem mladi stječu znanja, vještine i stavove; ono odražava praktičan pristup obrazovanju Izviđačkog pokreta zasnovan na učenju iz iskustveni prilika koje nastaju kao posljedica slijeđenja interesa i bavljenja svakodnevnim životom. To je način pomoći mladima da razviju sve razine osobnosti kroz izdvajanje osobno značajnih elemenata njihovog cjelokupnog iskustva.

 

Jelena Pugelnik