Zbog razlika u psihofizičkom razvoju djece i mladeži s obzirom na dob, a na čemu se temelje programski sadržaji i metode rada, članstvo je podijeljeno na dobne skupine i u skladu s tim ima i posebne nazive. To su:

– poletarci i pčelice (ili samo poletarci)

– izviđači i planinke (ili samo izviđači)

– izviđači i planinke istraživači (ili samo izviđači istraživači)

– brđani i brđanke (ili samo brđani).

Djeca u dobi 8 – 11 godina čine dobnu skupinu poletaraca. Dječaci nose naziv poletarci, a djevojčice naziv pčelice. Zajednički im je naziv poletarci. Temeljna odgojno-radna skupina poletaraca zove se jato. Najčešće je mješovitog sastava po spolu a broji do 20 članova. Više jata poletaraca može se objediniti u družinu poletaraca.

Članstvo u dobi od 12 do 15 godina pripada dobnoj skupini mlađih izviđača. Prema spolu razlikuju se u nazivima. Tako dječaci nose naziv izviđači a djevojčice naziv planinke. Zajednički naziv je izviđači. Odgojno-radna skupina mlađih izviđača zove se patrola. Patrole mogu brojiti oko 10 članova. U ovoj dobnoj skupini patrole su u pravilu organizirane odvojeno s obzirom na spol. Više patrola može se objediniti u družinu izviđača.

Izviđači u dobi od 16 do 20 godina (u pravilu od prvog razreda srednje škole) zovu se izviđači istraživači. Mladići nose naziv izviđač, a djevojke planinka. Zajednički im je naziv izviđači. Odgojno-radna skupina izviđača-istraživača zove se patrola a broji oko 10 članova. Prema spolu članova patrole su u pravilu mješovite, ovisno o želji članova i tradicijama sredine u kojoj izviđači žive. Više patrola može se objediniti u družinu izviđača-istraživača.

Vođa jata ili patrole zove se predvodnik a družinu vodi vođa družine. Ovakav ustroj izviđačkih odgojno-radnih skupina nalazi opravdanje u teoriji prirodnih grupa koje nastaju spontano radi zajedničkih interesa, okupljanjem pojedinaca oko osobe koju svi spontano prihvaćaju kao autoritet, odnosno, koja je svima uzor, tzv. prirodni vođa.

Punoljetni izviđači, dakle stariji od 18 godina nazivaju se zajedničkim imenom brđani. Pri tome su članovi brđani, a članice brđanke. Brđani do 26 godina nose naziv mlađi brđani ili seniori, a od 27 godina na više stariji brđani ili veterani. Brđani su organizirani u klubove brđana kojima je na čelu predsjednik kluba.

Predvodnici i vođe družina odrasle su (punoljetne) osobe s odgovarajućim izviđačkim i pedagoško-psihološkim znanjima i umijećima te pozitivnim moralnim karakteristikama. Kako je izviđaštvo prije svega pokret za mlade, izviđači brđani imaju posebnu ulogu unutar izviđačkoga pokreta. Ona se u velikoj mjeri temelji na jednoj od poruka osnivača svjetskog skautskog pokreta: “Nema takve poduke koja bi se mogla usporediti s primjerom”.

Dakle, brđani su prije svega u funkciji ostvarivanja izviđačkih ciljeva i programa mlađih članova, zadovoljavajući pritom i osobne potrebe za međusobnim druženjem i druženje s prirodom i nastavljajući izviđački život iz svojih mlađih dana. Svojim iskustvom, znanjem i umijećem brđani pomažu mlađim članovima u njihovom samoorganiziranju u jatima, patrolama i družinama, nenametljivo pridonoseći razvoju demokratskih odnosa te razvoju samostalnosti i odgovornosti predvodnika i drugih vođa. Brđani skrbe i za materijalni opstanak i napredak izviđaštva, za uklopljenost izviđačkih udruga u društvenu zajednicu te za primjenu i provođenje zakonskih i drugih odredbi o životu izviđačkih udruga i normi ponašanja u društvu.

Najkraće, uloga brđana u izviđačkom pokretu govori o ulozi svih odraslih u pokretu. To je vođenje mladih, pomaganje mladima da otkriju vlastite potencijale i preuzmu odgovornost u društvenom životu i osobnom razvoju, čime se najneposrednije ostvaruju bitni ciljevi izviđačkog pokreta.

Jedan broj izviđača u Hrvatskoj većinu svojih aktivnosti provodi na vodi – rijekama, jezerima ili moru. Zbog tih posebnosti koje se prije svega ogledaju u specijalističkim znanjima i umijećima koja trebaju savladati, ovi se izviđači zovu izviđači-porječani, odnosno izviđači-pomorci, a temeljna odgojno-radna skupina zove se posada. Broji oko 10 članova a njezin se predvodnik zove vođa posade.

Temeljna pravna osoba u hrvatskom izviđaštvu u pravilu je izviđački odred. Izviđački odred okuplja izviđače svih dobnih skupina u okviru jedne škole, gradske četvrti ili manjeg grada. Na čelu odreda je uprava kojom rukovode predsjednik i načelnik odreda.

Izviđački odred kao udruga građana upisuje se u Registar udruga koji se vodi kod nadležnog državnog tijela za opću upravu. Istodobno, to tijelo ovjerava usklađenost statuta udruge kao najvišeg upravno-normativnog akta udruge sa Zakonom, a u akt o registraciji upisuje osobe odgovorne za zastupanje izviđačkog odreda (udruge).

Radi okupljanja i pomaganja u zajedničkim aktivnostima, izviđačke udruge mogu se dragovoljno udružiti u zajednicu izviđačkih odreda (udruga) koja se zove Savez izviđača Hrvatske ili drugu zajednicu sličnih ciljeva i načela. (U daljnjem tekstu rukovodit ćemo se dokumentima i praksom Saveza izviđača Hrvatske kao najstarije i sada najbrojnije asocijacije izviđačkih udruga u Hrvatskoj.)

U okviru Saveza izviđača Hrvatske donose se programske osnove za rad sa svim dobnim skupinama izviđača, usklađuju se norme ponašanja (Statut Saveza) te provode izviđačke akcije na razini cijele Hrvatske koje su od zajedničkog interesa za sve izviđače (smotre, natjecanja, izviđačke olimpijade, međunarodna suradnja i sl.). Izviđački odredi (udruge), članice Saveza izviđača Hrvatske sudjeluju u radu odgovarajućih tijela Saveza djelovanjem svojih predstavnika izbranih u demokratskoj proceduri. Na čelu Saveza izviđača Hrvatske je predsjednik, a kolektivna tijela su Uprava i Vijeće Saveza te odgovarajuća radna tijela.

Preneseno iz priručnika “Izviđači i škola”

Autori: Berislav Ličina, Ivan Prskalo

Nakladnici: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Središte u Petrinji i Izviđačka škola, Zagreb