Na Dan grada i blagdan Svete Lucije pošumljavanjem u Turopoljskom lugu zaključen je projekt Šumoborci 2025 uz financijsku potporu Grada Velike Gorice.

Projekt je rezultirao sa četiri uspješno odrađene edukativne radionice za učenike velikogoričkih osnovnih škola tijekom studenog, a potom i dvije uspješne akcije sadnje mladica hrasta lužnjaka u prosincu i obnovom šume u Turopoljskom lugu. Zasađeno je 2300 sadnica hrasta, što je i više od projektom planiranog. Projekt Šumoborci proveden je u partnerstvu s Hrvatskim šumama – Upravom šuma podružnica Zagreb, odnosno lokalno nadležnom Šumarijom Velika Gorica  te s Javnom vatrogasnom postrojbom Velika Gorica. Nositelj projekta bila je Turopoljska udruga skauta “Tur”.

Cilj projekta bio je educirati učenike osnovnih škola o nizu važnih ekoloških tema. Primarni fokus je na klimatskim promjenama, općekorisnim funkcijama šuma, posebno njihovoj ulozi u neutralizaciji ugljičnog otiska, te mjerama koje javne službe poduzimaju za zaštitu šuma i smanjenje požarne ugroze. Promjenu životnih navika lakše je potaknuti kod djece i mladih nego kod starijih osoba, stoga je neophodno razgovarati o ovim temama s novim generacijama. Osim edukativne komponente projekt je imao i izravan ekološki učinak je učenici su sadnjom mlade šume dali svoj doprinos obnovi šume i povećanju kvalitete života u svom okruženju, a imali su priliku doživjeti i zadovoljstvo volonterskog djelovanja za stvaranje novog dobra i za dobrobit lokalne zajednice.

U edukativne radionice o vrlo aktualnoj temi klimatskih promjena i o tome što promjenom svojih životnih navika i ponašanja možemo učiniti u cilju smanjenja negativnog ljudskog utjecaja na promjene koje su sve vidljivije u vremenu u kome živimo uključeno je više od dvije stotine učenika velikogoričkih osnovnih škola. U ovogodišnjem ciklusu Šumoboraca edukacija je provedena u osnovnim školama u Novom Čiču, Vukovini, Velikoj Mlaki te u Osnovnoj školi Eugena Kumičića u Velikoj Gorici. Uz Alena Konjevića, ispred Turopoljske udruge skauta “Tur”, koji je učenike poučio o klimatskim promjenama i našem osobnom doprinosu njihovom ubrzanju te što možemo učiniti promjenom svojih životnih navika kako bismo ostavljali manji ugljični otisak, o temama vezanim uz svoje stručno područje djelovanja djeci su govorili Roman Gotal iz Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica te Tihana Pavelić i Ivan Sabljić iz Šumarije Velika Gorica.

Učenici u Vukovini i Novom Čiču sa zanimanjem su popratili prezentaciju u kojoj im je Ivan Sabljić, mladi inženjer šumarstva iz Šumarije Velika Gorica, vrlo jednostavno predstavio šumu, opasnosti i štetnike koji utječu na njenu kvalitetu i zdravlje, ali i prijetnju šetačima i svima onima koji vole boraviti u šumu. Učenici su saznali kako se prenosi mišja groznica, što učiniti u slučaju susreta sa stršljenom, s krpeljima i gusjenicama hrastovog gubara te kakvu opasnost po zdravlje kontakt s njima predstavlja.

– U svom neznanju i krivom doživljaju onoga o čemu ne znamo dovoljno, često se u javnosti prenose priče kako šumari neselektivno sijeku šumu radi vlastitog interesa i koristi. No, činjenica je da je šumarstvo, osim ekologije i način ispravnog gospodarenja šumama. Šuma je lijepa i kao takva, ako je zdrava, može opstati stoljećima, ali šumarstvo se temelji na tome da je drvo aktivan biološki subjekt. U fazi rasta drveće u sebe ugrađuje ugljik iz ugljičnog dioksida, za čiju je prekomjernu emisiju zaslužan čovjek, a kroz proces fotosinteze oslobađa kisik i time osigurava uvjete za zdrav život ljudi. Šuma upija velike količine vode i time umanjuje posljedice poplava i retencijskih ispusta vode čime se poplave preveniraju. Zdrav korijenov sustav sprječava eroziju tla … nabraja u svom edukativnom izlaganju Alen Konjević, voditelj projekta, poučavajući učenike o korisnosti šuma i predrasudama koje se kroz edukaciju kod mladih nastoji suzbiti. A predrasuda proširena u javnosti je da se više drva posiječe nego što se posadi. Zato je važno djecu poučiti da se u Hrvatskoj planski svake godine zasadi oko 9,5 milijuna mladih stabala. Tako je naš volonterski doprinos zapravo tek simboličan, a od učinka pošumljavanja puno je značajniji edukativni utjecaj na djecu, razbijanje predrasuda prema šumarima i šumarstvu te poticanje mladih na volontersku aktivnost u lokalnoj zajednici.

Godišnji prirast u šumama kojima gospodari država iznosi više od deset milijuna kubika drvne mase, a za uspješno gospodarenje šumskim fondom zaslužne su upravo Hrvatske šume. Iako je dopuštena sječa do osam milijuna kubika, sječe se znatno manje. Tako je sada u Hrvatskoj 49% kopnene površine pod šumom, što je više od europskog prosjeka. Pošumljenost Europe je oko 39%. Najveći postotak pokrivenosti šumom, veći od 60%, imaju tek Finska, Švedska i Slovenija.                  Na žalost, naše šume napadaju doseljeni štetnici na koje one još nisu stekle otpornost ili koji nemaju svojih prirodnih predatora. Radi toga je često nužno posiječi oboljelu šumu i tako spriječiti širenje bolesti i propadanje šuma. Ljudi to vide kao nekontroliranu sjeću, a to je zapravo jedina učinkovita metoda borbe sa šumskim štetnicima.

– Upravo zbog širenja gljive halare (Chalara fraxinea), patogene gljive koja uzrokuje odumiranje i propadanje stabala, Europa je gotovo ostala bez jasenovih šuma. U našim šumama sve se rjeđe susreće jasen, a drvo brijesta već dugo nisam vidjela. U takvim situacijama teško je očekivati da će se šuma obnoviti prirodnim putem. Tada je nužna konverzija, odnosno promjena vrste sastojine unošenjem sadnica uzgojenih u rasadnicima – pojasnila je Tihana Pavelić iz Hrvatskih šuma na edukaciji za učenike u Osnovnoj školi Velika Mlaka. Sa zanimanjem su stručna izlaganja prilagođena dječjem rječniku slušali učenici Osnove škole Eugena Kumičića.

Roman Gotal učenicima je predstavio mjere i propise kojima se nastoji utjecati na smanjenje požarnih opasnosti u šumi i olakšati djelovanje javnih službi u slučaju potrebe. Podsjetio je na zabranu paljenja vatre na otvorenom prostoru, što uključuje spaljivanje otpada, biljnog materijala i roštiljanje izvan za to predviđenih mjesta u razdoblju od 1. lipnja do 31. listopada. Ipak, najveću opasnost i izazov predstavljaju divlji deponiji otpada, suglasni su i vatrogasac Gotal i šumari Pavelić i Sabljić te su djecu osvijestili i pozvali da bez osjećaja krivice zbog toga prijave one koji ne prezaju od ovakvog ekocida.

Djeci je također upućena poruka da malim promjenama ponašanja mogu dati svoj doprinos ublažavanju klimatskih promjena i neutralizacije svog ugljičnog otiska. Pozvani su da se voze biciklima i vozilima javnog gradskog i šinskog prijevoza, jer jedan motor autobusa ili lokomotive mijenja stotinu motora osobnih vozila i kamiona koji stvaraju gužve na cestama i znatno više onečišćuju zrak; da koriste obnovljive izvore energije i odvojenim sakupljanjem sirovina i odlaganjem na za to predviđenim mjestima odgovorno utječu na količine otpada koji onečišćuje prirodu. Iako se o ovim temama u školama sve više govori, stara poslovica nas podsjeća da je ponavljanje majka znanja, ali i usvajanja zdravih i boljih životnih navika.